Input:

Računovodstveni i porezni tretman kriptovaluta

15.4.2021, , Izvor: Verlag Dashöfer

2021.04.1.3 Računovodstveni i porezni tretman kriptovaluta

mr.sc. Silvija Pretnar Abičić, ovlašteni revizor i interni revizor

Kriptovalute predstavljaju vrstu digitalnog novca kojeg ne emitira središnja banka, već se generira isključivo digitalno, a transakcije kriptovalutama temelje se na kriptografskim algoritmima, tj. na kriptografski šifriranom sustavu plaćanja. Odgovarajuću kriptovalutu generira mreža sudionika koji je žele koristiti, a računala unutar mreže provjeravaju, izvršavaju te pohranjuju transakcije. Stoga, kriptovalute postoje samo u digitalnom oblik te funkcioniraju kao neovisni, decentralizirano kontrolirani sustavi plaćanja, budući da ne postoji središnji operator koji kontrolira stvaranje.

Decentralizirana kontrola provodi se putem blockchaina, koji predstavlja javnu bazu podataka o transakcijama kriptovaluta, odnosno glavnu ili javnu knjigu u koju se zapisuju sve transakcije s kriptovalutama. Svaki vlasnik pristupa svojim kriptovalutama pomoću tzv. “privatnog ključa“, kojim se potvrđuje da je neka osoba upravo vlasnik određene adrese, čime se zapravo odražava pravo vlasništva na odgovarajući iznos jedinica kriptovaluta unutar mreže. Slanje i primanje kriptovaluta odvija se izravno od osobe do osobe, što znači da se trgovanje kriptovalutama odvija bez posrednika, a kriptovalute se čuvaju u digitalnom novčaniku koji sadrži korisnikove adrese i privatne ključeve te prikazuje količinu kriptovaluta koje korisnik posjeduje te sve transakcije koje je korisnik obavio.

Pitanjima računovodstvenog tretmana kriptovaluta bavio se Odbor za tumačenje standarda MSFI (engl. IFRS Interpretations Committee; nadalje: Odbor). Odbor je utvrdio da postoji niz kriptovaluta, a za potrebe razmatranja primjene odgovarajućeg MSFI-a na kriptovalute, pod pojmom kriptovaluta smatra one koje zadovoljavaju sljedeća obilježja:

a) digitalna ili virtualna valuta koje je zabilježena u knjizi distribucije te koristi kriptografiju u svrhu zaštite;

b) nije ih emitiralo ovlašteno državno tijelo ili neka druga institucija;

c) ne smatra se ugovorom između vlasnika i neke druge strane.

Odbor je razmatrao na koji način je potrebno evidentirati transakcije kriptovalutama, tj. koji je pristup priznavanja i vrednovanja kriptovaluta odgovarajući, uzimajući u obzir karakteristike kriptovaluta, kao i karakteristike samih MSFI-jeva. Pri tome, razmatralo se jel bi kriptovalute trebalo tretirati kao financijsku imovinu, novac, nematerijalnu imovinu ili zalihe.

Odbor je zaključio da postojeći računovodstveni standardi kriptovalute po njihovoj prirodi tretiraju kao nematerijalnu imovinu, budući da nemaju svojstva novca niti ne zadovoljavaju definiciju financijske imovine. Nadalje, Odbor je zaključio da je prilikom vrednovanja kriptovaluta moguće primijeniti odredbe MRS-a 2, odnosno MRS-a 38, ovisno o namjeri stjecanja kriptovaluta, a koji će standard subjekt primijeniti ovisi, prije svega, o tome drže li se kriptovalute s namjerom prodaje u redovnom tijeku


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: