Input:

Porezni tretman inventurnih razlika i otpisa zaliha

16.12.2024, , Izvor: Verlag Dashöfer

2024.12.1.3 Porezni tretman inventurnih razlika i otpisa zaliha

mr.sc. Silvija Pretnar Abičić

Obveza popisa zaliha za sve poduzetnike definirana je čl. 14. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24; nadalje ZOR) i čl. 66. st. 14. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16-114/22; nadalje OPZ), na temelju kojih je poduzetnik dužan tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze te s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje. U slučaju neobavljanja popisa, predviđene su novčane kazne: čl. 42. ZOR-a za poduzetnika 1.320,00 eur do 13.270,00 eur, a za odgovornu osobu poduzetnika 660,00 eur do 2.650,00 eur, a OPZ navodi 260,00 eur do 26.540,00 eur za pravnu osobu, odnosno 260,00 eur do 2.650,00 eura za odgovornu osobu.

Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama (čl. 66. st. 17. OPZ-a) koje se trebaju čuvati najmanje 11 godina počevši od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koju su isprave unesene (ZOR; čl. 10. st. 2. i st. 8.), odnosno 10 godina od početka tijeka zastare (čl. 66. st. 18. OPZ-a).

Važan dio zadataka popisne komisije je utvrditi inventurne razlike, predložiti otpis onih zaliha za koje je utvrđeno da su neupotrebljive (oštećene, zastarjele, nekurentne, kojima je prošao rok upotrebe, i sl.), zalihe koje treba uništiti te provjera neto utržive vrijednosti zaliha. Također, za inventurne manjkove potrebno je utvrditi odgovornost pojedinih osoba.

Odluke o postupanju s inventurnim razlikama (viškovima/manjkovima) i popisne liste potrebno je dostaviti u računovodstvo, a osobito je potrebno voditi računa o poreznim propisima u vezi s inventurnim razlikama.

Višak zaliha nastaje kada je stanje utvrđeno popisom > stanja u poslovnim knjigama. U takvim okolnostima potrebno je evidentirati prihod s osnove inventurnih viškova te zadužiti konto zaliha. Inventurni višak ne podliježe obračunu PDV-a jer se ne smatra isporukom.

Manjak zaliha nastaje kada je stanje utvrđeno popisom < stanja u poslovnim knjigama. Manjak može nastati:

- ljudskim djelovanjem (krađa, namjerno uništavanje imovine, nesavjesno rukovanje i sl.),

- djelovanjem više sile (manjak zbog elementarne nepogode),

- zbog poslovnog procesa (tehnološki),

- istek roka trajanja,

- kalo, rastep, lom i kvar.

Voditi računa u vezi manjkova, tj. utvrditi odgovornost određene osobe za manjkove (teretiti odgovornu osobu).

Ako se NE tereti odgovorna osoba, manjkovi zaliha se smatraju izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i predmet su oporezivanja, osim:

- kala, rastepa, loma i kvara, uz uvjet da ne prelaze visinu utvrđenu odlukom HGK i HOK-a te

- manjkovi nastali djelovanjem više sile (elementarne nepogode: poplava, požar, potres), ratnim razaranjima i provalnim krađama, do visine utvrđene na temelju


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: