Porezni tretman isplata bivšim radnicima i obitelji preminulog radnika

16.6.2025, mag. oec. Iva Uljanić Škreblin, ovlaštena porezna savjetnica, Izvor: Verlag Dashöfer

2025.06.1.1 Porezni tretman isplata bivšim radnicima i obitelji preminulog radnika

mag. oec. Iva Uljanić Škreblin, ovlaštena porezna savjetnica

Nakon što radnik promijeni posao, dobije otkaz, ode u mirovinu i sl. postoji mogućnost da će mu poslodavac isplatiti još neke naknade na koje ima pravo temeljem Zakona o radu, kolektivnog ugovora ili odluke poslodavca, a koje mu nisu bile isplaćene u vrijeme dok je još bio zaposlen. U slučaju da je radnik preminuo ti će se primici isplatiti njegovim nasljednicima, a moguće je i da poslodavac isplati određene naknade obitelji preminulog radnika kao pomoć (primjerice za pokriće pogrebnih troškova i sl. ili rente djeci do završetka redovnog školovanja). U svim tim slučajevima postavlja se pitanje poreznog tretmana tih isplata, a to je propisano Zakonom o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnikom o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Pravilnik), o čemu donosimo više u nastavku teksta.

Osvrt na pravni okvir

Prema Zakonu plaćom se, između ostalog, smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a ti primici su osobito:

plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa,
primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa,
svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos.

U slučaju bivših radnika, najznačajnija je gore navedena točka 1. iz koje proizlazi da se svi primici koji se isplaćuju temeljem prijašnjeg rada po osnovi prijašnjeg radnog odnosa također smatraju plaćom, odnosno primitkom od nesamostalnog rada. To je dodatno pojašnjeno Pravilnikom kojim je utvrđeno da se plaćom smatraju svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme tog radnog odnosa (božićnica, nagrada i to za godinu, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu). Neke od tih naknada je poslodavac obvezan isplatiti radniku sukladno Zakonu o radu. Ono što je značajno za bivše radnike jest primjerice odredba iz toga Zakona prema kojoj je poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u slučaju prestanka ugovora o radu isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora i to razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Navedeno se također oporezuje kao primitak od nesamostalnog rada.

Nadalje, ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja, to se također smatra plaćom i oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada. Naime, generalno je pravilo da je porezni obveznik i nasljednik i to za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka te se predujam poreza na dohodak…