Input:

Porezni tretman isplata članovima uprave i direktorima

26.5.2025, , Izvor: Verlag Dashöfer

2025.05.1.3 Porezni tretman isplata članovima uprave i direktorima

mag. oec. Iva Uljanić Škreblin, ovlaštena porezna savjetnica

Uvod

Ovisno o radno-pravnom statusu članova uprave, odnosno direktora razne isplate koje im trgovačko društvo isplaćuje mogu se u poreznom smislu tretirati kao dohodak od nesamostalnog rada (ako je član uprave, odnosno direktor radnik tog društva) ili kao drugi dohodak (ako član uprave, odnosno direktor nije i radnik tog društva) ili kao dohodak od kapitala (ako je član uprave, odnosno direktor ujedno i vlasnik, odnosno član društva-dioničar). Svi oblici nagrađivanja članova uprave, odnosno direktora smatraju se oporezivim dohotkom, a način utvrđivanja dohotka po toj osnovi i plaćanja poreza propisani su Zakonom o porezu na dohodak te Pravilnikom o porezu na dohodak. O načinu oporezivanja različitih isplata članovima uprave i izvršnim direktorima te obveznim doprinosima donosimo više u nastavku teksta.

Član uprave društva/izvršni direktor – u radnom odnosu

Člankom 4. stavkom 3. Zakona o radu propisano je da fizička osoba koja prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor, ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. Poslovi člana uprave mogu se obavljati, kao što je rečeno bez ugovora o radu. Međutim, može se sklopiti i ugovor o radu, ali u tome slučaju se na taj ugovor o radu ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.

Utvrđivanje dohotka od nesamostalnog rada

Sukladno članku 20. Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju. Primicima od nesamostalnog rada smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos. Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti koje poslodavci daju radnicima. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave. Stoga, naknada za rad članu uprave društva koji je ujedno i radnik tog društva smatra se plaćom i oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada.

Nadalje, razvidno je da kada se, primjerice, radi o korištenju automobila u vlasništvu društva za privatne svrhe koje društvo omogućuje svojim članovima uprave ili izvršnim direktorima, to se smatra primicima od nesamostalnog rada (primitkom u naravi). Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se prema članku 22. Pravilnika o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Pravilnik) i to prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). Što se tiče prijevoznih sredstava, ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac je obvezan donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu


Input: